Ispovest američkog doktora: Sve greške koju su bolnice napravile tokom kovida-19
Dok broj hospitalizacija zbog kovida-19 raste širom SAD, doktor Teodor Pak se priseća svog prvog pacijenta inficiranog ovim virusom.

“To je bio prvi put da sam video kovid u bolnici, i ne, on nije bio tamo gde je trebalo da bude”, kaže doktor Pak.
“Bio je april 2020. godine, a ja sam bio stažista na spratu „non-kovid“, primajući starijeg čoveka po imenu Džon (čije je ime promenjeno radi zaštite njegove privatnosti) zbog bakterijske upale pluća i urinarne infekcije. Prema bolničkom protokolu, dva puta je bio negativan na kovid-19 pre nego što je primljen u bolnicu. Ali nedelju dana nakon boravka, uprkos antibioticima, imao je pogoršanje kašlja i groznice”, navodi on.
“Pošto je Džon bio na spratu koji nije bio predviđen za kovid pacijente, moje kolege su smatrale da je virus kod njega malo verovatan. Ali dodatno testiranje je pokazalo da je on zaista bio pozitivan i, s obzirom na vreme njegovog pozitivnog testa, najverovatnije je dobio infekciju u bolnici. Džon je prebačen na odeljenje kovid-19 gde mu se disanje nastavilo pogoršavati. Preminuo je posle 16 dana u bolnici. Kasnije je pored mene prošlo na stotine pacijenata da kovidom, ali njega nikada neću zaboraviti – on mi je bio prvi”, kaže dr Pak.
Šta kažu njegova iskustva tokom borbe sa virusom? Pročitajte u tekstu koji sledi!
Tokom 2020. godine, bolnice su koristile univerzalne maske i skrining testove kako bi pomogle da zdravstvene ustanove budu bezbedne. Ali, nakon što su američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Američko društvo za epidemiologiju zdravstvene zaštite (SHEA) 2022. ublažili smernice za kontrolu infekcija, mnoge države i bolnice prestale su da zahtevaju maske i skrining testove za pacijente bez simptoma.
Iako sada imamo novu vakcinu prilagođenu cirkulišućim varijantama virusa, kovid-19 i dalje ostaje ozbiljna pretnja.
Od početka 2023. godine, kovid-19 je “ubio” preko 47.000 ljudi u SAD. Ovom brzinom, na putu je da ostane među 10 najvećih uzroka smrti u SAD ove godine. Čak i sa vakcinama i tretmanima, stariji, invalidni, imunokompromitovani pacijenti i neki sa ozbiljnim zdravstvenim stanjima i dalje mogu biti ozbiljno ugroženi ili umreti od virusa.
Štaviše, nedostaju nam efikasni tretmani za dugotrajan kovid, koji može uticati na sve, čak i na zdrave, vakcinisane ljude. Prema vladinim podacima iz jula 2023. godine, čak 23 miliona Amerikanaca imalo je dugi kovid, a 2 do 4 miliona ljudi u SAD je zbog toga bez posla.
Kovid se širi u vazduhu poput dima. Najmanje polovina prenosa kovid virusa dešava se pre nego što ljudi razviju simptome – ili čak i ako nikada ne razviju simptome – tako da ljudi često šire virus a da toga nisu ni svesni. Zato je slojevita zaštita - kombinacija maski, testova i ventilacije - toliko važna.
Finansije ispred bezbednosti
S obzirom da se bolnice suočavaju sa onim što Američko udruženje bolnica naziva "jakim finansijskim izazovima“, da li medicinske ustanove i CDC zaista stavljaju sigurnost pacijenata i radnika na prvo mesto?
Uprkos bezbrojnim ubedljivim razlozima da se spreči prenošenje kovid-19 u bolnicama, neki čelnici za kontrolu bolničkih infekcija izvršili su pritisak na odeljenja javnog zdravlja da ukinu zaštitu od kovida kao što su univerzalne maske u zdravstvenim ustanovama, navodi The Boston Globe.
Iako postoje važni i legitimni razlozi, kao što je preispitivanje prioriteta preventivne i elektivne nege koja je izostala u jeku pandemije, i to što bolnice žele da izmene svoje prioritete što se tiče kovida, takođe je primetno da bolnice mogu da izgube značajan novac zbog pomeranja rasporeda i lista čekanja kada su pacijenti pozitivni na kovid-19.
Ali bez obzira na motiv za popuštanje mera maskiranja i skrininga, bezbednost pacijenata i zdravstvenih radnika bi na kraju zaista mogla da ispašta.
Veća stopa smrtnosti od kovida dobijenog u bolnicama
Pošto su hospitalizovani pacijenti, poput Džona, često posebno osetljivi na bolesti, bolnički kovid-19 je opasan — sa stopom smrtnosti od čak 5-10% u nekim delovima Evrope. (To znači rizik od smrti od 1 u 10 do 1 u 20 za pacijente koji dobiju kovid-19 u bolnici.)
Čak i 2020. godine, kada je većina bolnica koristila maske i skrining testiranje da bi sprečila infekcije kovidom, 12-15% hospitalizovanih pacijenata dobilo je kovid-19 u bolnici nakon što su primljeni zbog nečeg drugog, prema istraživanju objavljenom u Međunarodnom časopisu za istraživanje životne sredine i javno zdravlje.
Jedna studija sprovedena u bolnici u Bostonu, a objavljena u časopisu Clinical Infectious Diseases, pokazala je da pacijenti mogu imati skoro 40% šanse da prenesu kovid-19 svom bolničkom cimeru.
Iako evropski podaci možda nisu savršeno reprezentativni za američke bolnice, CDC-ovim podacima o zaraženima kovidom koji su se pojavili u bolnici nedostajalo je dovoljno granularnosti za smisleno istraživanje. (To znamo jer smo podneli zahtev za javnu evidenciju za dodatne podatke i rečeno nam je da je nedostupan.)
Povrh svega, CDC je u maju 2023. prestao da zahteva od bolnica da prijave pojavu kovida u bolnici, ostavljajući nas bez podataka za procenu uticaja okončanja kontrole infekcije kovid-19 u zdravstvenim ustanovama. Ali broj bolničkih slučajeva porastao je u Engleskoj i Škotskoj nakon što su bolnice prošle godine prestale da vrše skrining svih primljenih pacijenata na kovid-19.
Imena bolnica se drže u tajnosti
Bajdenova administracija je, takođe, navodno odlučila da zadrži u tajnosti imena bolnica u kojima su pacijenti oboleli od kovid-19, navodi Politico, što znači da pacijenti ne mogu da traže stope obolelih od kovid-19 po bolnicama kako bi procenili kvalitet nege.
Umesto da uskrati ove informacije, savezna vlada bi trebalo da zahteva njihovo objavljivanje i finansijski podstakne bolnice da spreče kovid-19, kao što to čini za druge, manje fatalne infekcije. CDC bi trebalo da natera bolnice da prijave bolnički stečeni kovid-19 i da javno podele ove informacije.
Na kraju, CDC bi trebalo da redefiniše kovid-19 dobijen u bolnici kao kovid infekcije dijagnostikovane kod pacijenata nakon pet ili više dana hospitalizacije, za razliku od 14 dana, što je trenutni standard. Omikronovim varijantama potrebno je samo tri do četiri dana da izazovu infekciju, a većina bolničkih pacijenata se otpušta kući pre roka od 14 dana, što znači da se neizbežno kao oboleli u bolnicama ne računaju mnogi sa bolničkim kovidom.
Dodatno slabljenje smernica
Nedavno, uprkos pismu koje je uputilo skoro 900 stručnjaka koji pozivaju CDC da ojača politiku kontrole infekcija u zdravstvu, Savetodavni komitet za kontrolu infekcija u zdravstvu CDC-a (HICPAC) spreman je da dodatno oslabi svoje smernice.
HICPAC je u nacrtu ažuriranih smernica za zaštitu od kovida u zdravstvenim ustanovama predložio da su hirurške maske jednako efikasne kao i maske N95. Ovo je izazvalo negodovanje stotina zdravstvenih radnika širom zemlje koji su bili zabrinuti zbog predložene promene smernica. Čestice koje prenose bolest u vazduhu mogu da putuju kroz praznine u labavim hirurškim maskama i zaraze zdravstvene radnike, koji zatim mogu da zaraze svoje saradnike i pacijente, što dovodi do više bolničkih epidemija.
Većina članova CDC HICPAC sa pravom glasa predstavljaju velike, moćne bolnice, dok neke grupe zdravstvenih radnika i potrošača, uključujući organizacije zdravstvenih radnika, nemaju pravo glasa.
Komitet CDC-a će ponovo razmotriti ovo pitanje na sastanku u novembru 2023.
“Moramo podstaći bolnice da sigurnost stave na prvo mesto. Smernice za javno zdravlje treba da budu napravljene transparentno i u partnerstvu sa pogođenim pacijentima i zdravstvenim radnicima. Ranjivi pacijenti kao što je Džon trebalo bi da imaju pristup zdravstvenoj zaštiti bez izlaganja kovidu ili drugim ozbiljnim infekcijama. Treba da primenimo naše znanje iz poslednje tri godine da zaštitimo pacijente i zdravstvene radnike od kovid-19 i budućih pandemijskih patogena“, zaključuje doktor Pak.
Izvor: CNN