Nezavisnije pravosuđe ili ipak politika u njemu?

Gotovo je sigurno da će se svaka vladajuća većina potruditi da u pravosudne savete uvede "svoje ljude" i već vidimo da se za istaknute pravnike ne traži ni poseban spoljni proces imenovanja, ni posebna znanja, izjavila je predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) Katarina Golubović.

Palata pravde. Foto: Srđan Ilić

Set pravosudnih zakona kojima se sprovode ustavne reforme usvojene na referendumu trebalo bi da bude usvojen do 9. februara, na godišnjicu proglašenja novog Ustava u Skupštini Srbije, čime bi trebalo da bude omogućena veća nezavisnost sudija i tužilaca, što je jedna od obaveza Srbije prema Evropskoj uniji i definisana je Akcionim planom za Poglavlje 23.

Ministarstvo pravde Srbije napravilo je radnu verziju pravosudnih zakona za koje je Venecijanska komisija, telo stručnjaka za ustavno pravo Saveta Evrope, ocenila da "imaju potencijal da donesu značajne pozitivne promene u sudskom pravosuđu i tužilaštvu".

Budžet je, ipak, glavna poluga uticaja. Iako ustavnim promenama nije u potpunosti prešao u nadležnost sudske i tužilačke vlasti, radnim verzijama tužilačkih zakona povećan je uticaj struke na njegovo određivanje, rekla je Golubović za Juropijan vestern Balkans (EWB). A, ako ostavite sudije bez pomoćnika i zapisničara i na kraju, ako ne platite adekvatno sudije i tužioce, što se ovim izmenama neće desiti, građani neće imati ni kvalitetne donosioce odluka, ni brzu presudu, a time ni pravdu, dodala je ona.

Smanjivanje uticaja politike na pravosuđe?

Sofija Mandić iz Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) istakla je za EWB da je javnost uveravana da će nesavršena ustavna rešenja biti popravljena novim zakonima, međutim da se sada vidi da se može dogoditi samo obrnuto - da se ustavna rešenja zakonima mogu samo dodatno okruniti. Zakon ne može "probiti" granice Ustava, te smo ostavljeni sa lošim i polovičnim rešenjima koja smo usvojili u januaru, rekla je ona. Mandić je dodala da u CEPRIS smatraju da predložena rešenja nisu zadovoljavajuća i da neće otkloniti mogućnost uticaja politike na pravosuđe. Ovde se radi o tome da je uticaj politike i dalje u sistemu, ali ne samo u ovom praktičnom smislu, već i da je podržan i ohrabren pravnim normama, pre svega Ustavnim, a zatim i zakonskim, istakla je.

Venecijanska komisija je objavila u decembru na zahtev ministarke pravde Srbije Maje Popović mišljenje o dva nacrta zakona za sprovođenje ustavnih amandmana o tužilaštvu i novo mišljenje o tri nacrta zakona za primenu amandmana u oblasti pravosuđa. Iz tog tela Saveta Evrope ponovili su da nedavni ustavni amandmani "imaju potencijal da donesu značajne pozitivne promene u sudskom pravosuđu i tužilaštvu".

„Komisija ipak ponavlja da zaista uspešna reforma pravosuđa i tužilaštva zahteva da se preduzmu nezakonodavne mere posle usvajanja tih zakonskih izmena. U tom smislu, usvajanje ovih zakonskih izmena predstavlja suštinski, ali ne i poslednji korak u tom procesu", navodi se u saopštenju. Izvestioci Venecijanske komisije Regine Kiner i Martin Kuijer izjavili su da imaju "odličnu i konstruktivnu" saradnju sa ministarkom pravde Majom Popović i njenim ministarstvom u radu na ovom zakonskom paketu, te da su napravljeni brojni amandmani na nacrte zakona kako bi se odgovorilo na "određene zabrinutosti" koje je Komisija imala.

Podsetimo, Katarina Golubović je nedavno u Markeru govorila o pravosudnim reformama rekla da je glavni nedostatak što se Ustavne reforme stalno odlažu.

Izvor: FoNet