Domaće i evropsko tužilaštvo da ispitaju da li je novac za modernizaciju železnice trošen namenski – traži neformalna Anketna komisija (VIDEO)
Odustajanje od plana da se pruga od Beograda do Subotice finansira iz evropskih fondova, Srbiju je samo na deonici od Novog Sada do Subotice koštala - tri puta više od prvobitno planirane cene. Dodatno, umesto za evropske fondove, Srbija se opredelila za kredite kineskih banaka koji su znatno nepovoljniji.

Neformalna nketna komisija stručnjaka iz više oblasti formirana samonicijativno, kako bi ispitala uzroke pada nadstrešnice na zgradi železničke stanice u Novom Sadu, pod kojom je život izgubilo 16 građana, traži da tužilaštva ispitaju odgovornost političara za donošenje te, kako kažu, štetne odluke.
Odluka da se projekat modernizacije železnice realizuje u saradnji sa Rusijom i Kinom, a ne sa Evropskom unijom doneta je 2014, kad je na čelu Vlade bio Aleksandar Vučić, ministar finansija bio Mlađan Dinkić, a ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović.
Po preliminarnoj studiji iz 2012. i 2013. godine, modernizacija železnice od Novog sada do Subotice trebalo je da košta 330 miliona evra, a ne milijardu i 162 miliona dolara, koliko je za taj posao na kraju plaćeno – saopštio je danas član Anketne komisije stručnjaka, profesor Fakulteta organizacionih nauka, Vladimir Obradović.
Po aranžmanu ugovaranom 2011. godine, posao je trebalo da bude finansiran delom od evropskih grantova, a delom iz kredita Evropske unije, ali se od saradnje sa Evropskom unijom u tom poslu ipak odustalo. Posao je u maju 2018. poveren kineskim izvođačima. Obradović traži da domaće tužilaštvo ispita zbog čega je modernizacija železnice od Novog Sada do Subotice plaćena tri i po puta više od prvobitno planiranog iznosa.
"Ne postoji drugo objašnjenje, već da smo taj koncept finansiranja koji nam je nudila Evropska unija, koji podrazumeva jeftine kredite i bespovratna sredstva u jednom delu, napustili samo zato što evropska metodologija i evropsko finansiranje ne poznaje prijateljske dogovore, ne poznaje izbor dobavljača bez konkursa", kaže profesor Fakulteta organizacionih nauka, Vladimir Obradović.
Po planu da se kroz evropske kredite i grantove finansira modernizacija pomenute deonice, Unija je 2013. godine Srbiji odobrila grant od 3,95 miliona evra za izradu idejnog projekta, studije uticaja na životnu sredinu, studije izvodljivosti i tenderske dokumentacije, rekao je danas Obradović. Za konsultanta je izabrana francuska kompanija Luj Beržer.
Prema toj dokumentaciji, pruga je bila projektovana za brzinu kretanja putničkih vozova od 160 km/h, a ne 200 km/h, kako je predvideo novi projekat. Obradović od evropskog tužilaštva traži da ispita da li su evropski grantovi dati Srbiji iskorišćeni namenski.
"Da li su sredstva evropskih obveznika, evropskih poreskih obveznika iskorišćena na pravi način, da li su oni ta sredstva namenili da se projekat realizuje onako kako je to predviđeno evropskim normama, ili su oni mislili da je to okej finansirati da bi se kasnije Kinezima i Rusima ti poslovi ustupili?", pita član neformalne Anketne komisije, Vladimir Obradović.
Memorandum sa Rusijom i Kinom je potpisan u decembru 2014, kada se zvanično i konačno odustalo od rekonstrukcije pruge u saradnji sa Unijom. Komisija traži da se ispita odgovornost tadašnjih predstavnika vlasti za odluku koja je kasnije dovela do značajnog poskupljenja radova. Sa Kinom je krajem 2014. dogovorena rekonstrukcija deonice od Beograda do Stare Pazove i od Novog Sada do Subotice, a sa Rusijom od Stare Pazove do Novog Sada.
Novinarka Radoslavka Žigić Despotović
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.