Državni sekretari u Srbiji: Ne znamo koliko ih ima, ni šta tačno rade (VIDEO)

Tri i po meseca od formiranja Vlade, mesta državnih sekretara mahom su popunjena. Među izabranima su i neki stari, poput Dragana Stevanovića i Stevana Nikčevića - koji su promenili resore, i neki novi, poput Lava Grigorija Pajkića i Milene Popović. Ministarstvo informisanja i telekomunikacija još nema državnog sekretara za informisanje, što novinarska udruženja čitaju kao odnos Vlade prema medijima.

Šta su ovlašćenja i obaveze državnog sekretara, ne zna se tačno. Sve što se tiče položaja i uloge državnog sekretara staje u jedan šturi član Zakona o državnoj upravi, u kojem piše da ga bira Vlada i da mu je posao - da pomaže ministru.

Zoran Gavrilović iz organizacije Birodi ocenjuje da takva plitka neregulisanost daje diskreciona ovlašćenja.

"Ono što nama fali ovde da bismo izgradili institucije jeste, s jedne strane normativna uređenost, znači da postoje jasne zakonske nadleženosti, jasni kriterijumi kako se neko bira na određen položaj i sa druge strane da postoji odgovornost za ono što se radi", kaže Gavrilović.

Jedan od najpoznatijih i najslikanijih državnih sekretara u poslednjoj deceniji je Dijana Hrkalović, gotovo na svim događajima prva do ministra policije, a danas optužena za trgovinu uticajem. U odbrani pred sudom navodi da je samo prenosila ministrova naređenja i da je sve radila po njegovom nalogu.

"Kada vi ukinete tu normativnu dimenziju vi ustvari dobijete samovolju nekoga ko prosto može zato što ima politička leđa, zato što ima političku moć, on ustvari preuzima poslove čak i nekoga iznad sebe i ispod sebe i to je ono što nas ustvari dovodi u situaciji da budemo na Transparensi listi u zoni država zarobljenih korupcijom", ocenjuje Gavrilović.


Koliko Srbija ima državnih sekretara - ne zna se. Precizne podatke nema ni Vladina Služba za upravljanje kadrovima jer, kako tvrde, ne vode tu evidenciju. Sudeći po izveštajima u medijima, jer sajtovi nekih ministarstava nisu ažurirani, najviše državnih sekretara ima u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, po šest. Da su te funkcije skupe i da ih treba ukinuti, tvrdio je predsednik, ali dok je bio opozicija.

"Smanjenje broja poslanika, smanjenje broja ministarstava na 15, smanjenje broja agencija, zavoda, biroa i saveta sa 136 na manje od 50, ukidanje funkcija državnih sekretara... dakle, time ćemo uštedeti ogroman novac, neću da kažem više desetina miliona evra već više od stotinu miliona evra i to je nešto što će raditi Srpska napredna stranka", rekao je Aleksandar Vučić iz 2011. godine.

Tim jednog ministarstva, uz ministra, čine pomoćnici ministra i državni sekretari. Razlika između te dve funkcije nije najjasnija, ali praksa pokazuje da se mesta državnih sekretara dele po međustranačkom dogovoru. To je praktično priznao i bivši ministar Rasim Ljajić kada je 2009. godine saopštio da u Ministarstvu rada, koje je tada predvodio, ima višak državnih sekretara i da je potrebno, kako je rekao, napraviti novi politički dogovor koalicionih partnera.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.