Zoran Jeremić: Tesna izborna trka u Nemačkoj, migracije ključna tema (VIDEO)
Početkom ovog meseca, izbili su masovni protesti širom Nemačke zbog saradnje trenutno najjače stranke, Demohrišćanske unije, sa desničarskom Alternativom za Nemačku u Bundestagu, kako bi bio usvojen neobavezujući zakon o ograničavanju migracija. Na taj način, kažu kritičari, demohrišćani su prekršili nepisano pravilo da demokratske stranke ne sarađuju sa desničarskim i nacionalističkim partijama. Međutim, većeg saveznika od demohrišćana u Bundestagu, desničarska Alternativa je, uoči izbora, našla u Vašingtonu.

Čelnici AFD-a prisustvovali su inauguraciji Donalda Trampa, a milijarder Ilon Mask otvoreno je podržao tu stranku, zbog čega je nova američka administracija optužena za mešanje u nemačke izbore. Do izlaska na birališta ima još 10 dana, a izborna trka je tesna.
O finišu kampanje i onome što čeka Nemačku posle izbora, za emisiju „Svet i mi“ razgovaramo sa Zoranom Jeremićem, karijernim diplomatom u penziji, nekadašnjim ambasadorom SRJ u Nemačkoj.
Prema poslednjim anketama, vode Mercovi demohrišćani, drugi su desničari - AFD, Šolcove socijaldemokrate su treće, a Zeleni četvrti. Koje pitanje u finišu kampanje može da bude presudno? Možda migracije ili odnosi s Trampovom administracijom...?
„Pa biće nesumnjivo migracija. Saradnja sa Trampovom administracijom je pokazala da je već zbog toga prvog dana pala vlada, kao i zbog nespremnosti i nemogućnosti da se već unapred dogovore elementi saradnje sa tom administracijom. Biće to tema koja će biti potisnuta u drugi plan. Ali, ovi današnji događaji u Minhenu su pokazali da je migracija sve aktuelnija tačka, da je sve važnije pitanje izborne borbe. Sve partije stavljaju tu temu, ma koliko ona bila ranije zapostavljena, u vrh svoje agende", navodi Jeremić.
Nemci su podeljeni o tome da li sarađivati s ekstremnom desnicom, odnosno AFD-om - i na koji način. Da li ovi izbori zapravo uklanjaju sanitarni kordon od nesaradnje s ekstremnom desnicom, što je nepisano pravilo od ’49-te?
"Ta saradnja je već eliminisana prošle nedelje glasanjem u Bundestagu. Šolc je pogurao jedan predlog oko pojačavanja mera protiv ilegalnih migranata na granici, uz prvi put u istoriji glasove AFD-a. I to je izazvalo lavinu protesta kod partija iz centra, koje su to smatrale izdajom upravo ove zakletve o kojoj govorite i najavom da se može u narednom periodu i očekivati ne saradnju u vladi ili koaliciju, ali saradnju na mnogim zakonskim pitanjima, posebno onih koje se budu ticale migranata. U tim pitanjima AFD ima nesumnjivo jasnu i jednostavnu politiku", dodaje sagovornik Insajdera.
Sastav buduće nemačke vlade odrediće i to koja će od manjih stranaka preći cenzus? levica je sada na granici cenzusa, a liberali na 4 odsto. Koja je, po Vama, postizborna koalicija najrealnija? Može li da se ponovi tzv. semafor koalicija Olafa Šolca ili će se ići na veliku, funkcionalnu koaliciju?
„Postoje velike razlike u mnogim pitanjima. Ne samo migracije, nego ekonomske politike, rata u Ukrajini, odnosa prema Trampovoj administraciji, odnosa prema Rusiji. One su toliko velike da će to teško biti rešiti u okviru jedne koalicije, na primer CDU i CSU sa SPD-om. Razgovori čelnika ove dve partije su ukazali na gotovo nepomirljive razlike po mnogim ovim pitanjima, koje će, naravno, kad bude dovedena i završena matematika izbora, biti ponovo razmotrene i onda pogledati šta se od toga može realizovati. Ali teško da će Evropa dobiti jednu stabilnu vladu u Nemačkoj, jer bila ona sastavljena iz jedne partije, ona neće moći sama da rešava niz problema koje ima Nemačka u ekonomskom pogledu pre svega. A od toga zavisi zapravo svaka budućnost, moć i uticaj ovih partija koje budu na vlasti“, odgovara naš sagovornik.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.