Verma: Neće biti nikakvih ekonomskih posledica za Srbiju; Vučić: Znamo da mi nismo meta, ali nam je to slaba uteha
"Neće biti nikakvih ekonomskih posledica za Srbiju ako se ukloni rusko vlasništvo u vlasničkoj strukturi kompanije NIS", ocenio je danas zamenik američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse Ričard Verma. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je naglasio da iako Srbija nije meta, sankcije su svakako loša vest.

Verma je, posle sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao da su razgovarali o sankcijama protiv entiteta u kojima Rusija ima vlasništvo, među kojima je i NIS.
On je naveo da je NIS jedna od 2.000 firmi i da je cilj da se iz njih ukloni vlasništvo Rusije i da su sa Vučićem razgovarali kako da se izvede ta promena.
"Neće biti nikakvih ekonomskih posledica za Srbiju ako se ukloni vlasništvo Rusije koja ne ulaže u budućnost Srbije, jer profite iz NIS ne koristi za investicije. Menjanjem vlasničke strukture pomoći ćemo da region ima više i bićemo partneri kako bi Srbija imala energetsku nezavisnost", rekao je Verma.

Verma je rekao da shvata da su sankcije složen izazov, ali da one nisu usmerene protiv Srbije i njenog naroda.
"Radićemo zajedno da se sankcije primenjuju tako da ne naštete privredi Srbije i one će doneti više mira", naveo je Verma i dodao da je SAD jasno da je NIS srpska najprofitabilnija firma, ali da taj profit odlazi Rusiji i ona njime finansira brutalnu agresiju u Ukrajini, narušava stabilnost regiona.
Verma je rekao da je u Srbiji zbog partnerstva sa Beogradom, dodavši da je sa Vučićem razgovarao o mnogim temama kako bi se napredovalo u evropskim integracijama i obezbedilo da Zapadni Balkan bude u miru i stabilnosti, da podržimo dinamičan razvoj Srbije.
"Želimo da sarađujemo po pitanju čiste energije, tehnologije i kao rezultat zajedničkog rada i zato što prepoznajemo Srbiju kao lidera u regionu razgovarali smo o uspostavljanju strateškog dijaloga, što će naše odnose podići na viši nivo", dodao je Verma.

Verma je objasnio da dijalog daje strukturirani format da se vlade dve zemlje angažuju na glavnim temama saradnje - vojne, u oblasti energetike, vladavine prava, poštovanja osnovnih prava.
"Dijalog će produbiti naše privredne veze, saradnju u oblasti čiste energije kroz Međuvladin sporazum koji smo potpisali, radimo na kritičnim materijalima, 5G tehnologiji", rekao je Verma, podsetivši da su SAD uložile više od 300 miliona dolara od 2022. godine.
"Partneri se ponekad ne slažu oko svega, a ovaj dijalog daće kanal da se problemi rešavaju", dodao je Verma i odao priznanje ambasadoru Kristoferu Hilu za decenije službe SAD i ovom regionu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je potrebno još neko vreme kako bi se Srbiji razjasnile nejasnoće o najnovijim američkim sankcijama prema Rusiji, koje pogađaju i NIS, zbog čega će se sačekati sa razgovorima sa Moskvom, dodajući da Srbija neće otimati ničiju imovinu.
"Moramo da znamo tačno šta su uslovi, pa ćemo moći da razgovorima sa ruskom stranom. Molio sam da nam rokovi budu nešto duži, fleksibilniji, rekao je Vučić posle razgovora sa američkim diplomatom Ričardom Vermom. Postavili smo pet pitanja i očekujemo u pisanoj formi odluke, zbog čega moramo sačekati sedam do 10 dana da razgovaramo sa SAD da vidimo sadržaj paketa sankcija da bismo mogli da se obratimo Rusima i da vidimo šta nam je činiti, naglasio je Vučić. Biće nafte, benzina, svih derivata, ali mi da otimamo nečiju imovinu, nećemo, platićemo cenu", rekao je Vučić.
Predsednik kaže da su pokrenuli strateški dijalog između dve zemlje u šest oblasti i istakao da to otvara velike mogućnosti.
Vučić je istakao da je u razgovoru sa Vermom molio da nam rokovi kad je reč o sankcijama NIS-u budu nešto duži i izrazio uverenje da ćemo tu imati razumevanje.
"Mi smo pokrenuli temu strateškog dijaloga. To nije nešto što se rešava dijalogom. Nije to nešto što će rešiti sve naše probleme i nesuglasice, posebno kad je u pitanju Kosovo i Metohija. Ali je nešto što otvara značajne velike mogućnosti za sve buduće vlade u Srbiji i sve buduće administracije u SAD", rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare u Predsedništvu.
Napomenuo je da smo mi za SAD mala zemlja, ali da to što su po prvi put pokazali interes da otvore strateški dijalog sa Srbijom govori o tome da su se nekakvi odnosi između dve zemlje promenili na bolje.
"Mi smo izdvojili šest sfera koje su za nas veoma važne u tim razgovorima. Dakle, od međuljudskih veza, podrške proširenju kulturnih, obrazovnih, profesionalnih razmena, regionalnih inicijativa, trgovine, investicija, bilateralne saradnje, dobrog upravljanja, vladavine prava, energetike", rekao je Vučić.

Dodao je da je tu i pitanje odbrane i bezbednosti, što je sve od najvećeg značaja, a da su takođe govorili o miru i stabilnosti.
Sastanku su prisustvovali premijer Srbije Miloš Vučević, ministri Siniša Mali, Dubravka Đedović Handanović, Marko Đurić, kao i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan, zamenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu Aleksander Kasanof i ambasador SAD Kristofer Hil.
Vučić: Od danas bez gasa iz Azerbejdžana
Vučić je izjavio da od danas Srbija ne može više da računa na 1,7 miliona kubnih metara gasa iz Azerbejdžana.
Vučić je rekao da su dobili informaciju od Azerbejdžana da "zbog više sile, zbog problema koje imaju" od danas Srbija ne može više da računa na 1,7 miliona kubnih metara gasa, koje je dolazilo svakog dana.
"To znači da će Srbija od danas početi da mnogo više i ozbiljnije troši rezerve", rekao je Vučić posle razgovora sa zamenikom američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse Ričardom Vermom.
Podsećamo da je Insajder 2013. godine objavio serijal “Energetski (ne)sporazum”. Višemesečno istraživanje Insajdera o energetskom sporazumu između Srbije i Rusije pokazalo je da je Srbija, od svih zemalja na trasi Južnog toka, najgore prošla u pregovorima o izgradnji ovog međunarodnog gasovoda.
U poslednjoj epizodi serijala "Insajder: Energetski nesporazum" videćete šta je sve prodato uz NIS, koliko je u poslednjih pet godina ubrzano korišćenje domaćih rezervi kao i ko je, kako i zbog čega u direktnim pregovorima, daleko od očiju javnosti, pristao na dokumente kojima se izlazilo u susret ruskoj strani. Kako otkriva Insajder prodaja Naftne industrije Srbije za 400 miliona evra uz obavezu investiranja od 500 miliona evra, značila je između ostalog, prodaju prava na korišćenje domaćih rezervi nafte i gasa.
Izvor: Insajder/ FoNet/Tanjug