Radosavljević: Vlada u Prištini manipuliše porukama civilnog društva i međunarodne zajednice (VIDEO)
Dok generalni sekretar NATO-a poziva Beograd i Prištinu da se uzdrže od zapaljivih reči i postupaka, i vrate se dijalogu, upravo je dijalog evropskog posrednika sa predstavnicima srpskih nevladinih organizacija sa Kosova i Metohije i Nacionalnog konventa izazvao burno reagovanje Prištine. Kako - bez dijaloga - do deeskalacije situacije i rešenja na Kosovu i Metohiji, i da li i ko određuje ko sa kim sme da razgovara?

Dijalog podrazumeva razgovor dve ili više osoba. Ukoliko postoji problem ne samo između dve osobe, već dva naroda, u ovom slučaju srpskog i albanskog na Kosovu i Metohiji, onda je dijalog u kojem će obe strane izneti svoje viđenje problema i mogućih rešenja - jedini način da se dođe do rešenja. Ipak, potpredsednik kosovske vlade vidi problem u tome što su se u Briselu sastali evropski posrednik u dijalogu Beograda i Prištine i predstavnici nevladinih organizacija i Nacionalnog konventa za Poglavlje 35 koje se tiče Kosova i Metohije.
"Lajčak je objavio da se sastao sa članovima Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 35 i delegacijom Srba sa Kosova koja boravi u Briselu, nekoliko sati pre nego što je podneo izveštaj o normalizaciji odnosa u dijalogu između Kosova i Srbije, ali je odlučio da ne pominje da je reč o članovima Nacionalnog konventa u Srbiji. Međutim, delegacija je uglavnom sastavljena od srpskih nevladinih organizacija sa Kosova, koje se aktivno i otvoreno zalažu protiv integracije srpskih građana u ekonomski i društveni život Kosova", napisao je na društvenoj mreži X Besnik Bisljimi potpredsednik kosovske Vlade.
Miroslav Lajčak ne komentariše stav kosovskog zvaničnika, a iz srpskih nevladinih organizacija poručuju da su morali u Brisel, jer Priština već duže ne želi da ih čuje i prihvati ponuđeni otvoren razgovor, uz prisustvo medija.
Reagovao je i bivši američki izaslanik za Zapadni Balkan Ričard Grenel, koji smatra da kosovske vlasti - napadima na međunarodne predstavnike - sve saveznike udaljavaju od Kosova. U proteklih nekoliko nedelja - a posle odluke da ukine platni promet sa centralnom Srbijom - Priština je dobila više upozorenja - od Vašingtona i zapadnoevropskih država.
Na sve to je odgovoreno obećanjem da će biti prelazni period od tri meseca, u kome bi trebalo da se nađe rešenje za sve one kojima primanja stižu iz Beograda.
Međutim, Priština je nastavila da na administrativnim prelazima zaustavlja vozila sa dinarima iz Narodne banke Srbije. A onda je usledila i objava kosovskog ministra finansija.
"Sutra će svi srpski penzioneri na Kosovu primiti penzije iz Trezora Kosova na njihove bankovne račune, kao što ih primaju svakog 15. u mesecu. Isti račun mogu da koriste i za primanje pomoći iz Srbije. Ali, Beograd želi da nastavi da prebacuje novac kojem ne može da se utvrdi poreklo", oglasio se na društvenoj mreži X Hekuran Murati, kosovski ministar finansija.
Ono što kosovski ministar finansija nije napisao jeste da je penzija koju pominje, zapravo, 100 evra koje kosovska Vlada daje svim građanima starijim od 65 godina. Nije spomenuo i da platni promet između Kosova i Metohije i centralne Srbije decenijama ne postoji.
Radosavljević u Markeru: Vlada u Prištini stvorila atmosferu u kojoj kritika nailazi na osude i napade
Trenutna vlada u Prištini stvorila je takvu atmosferu da je bilo kakva kritika koja dolazi od političkih neistomišljenika, ali i civilnog društva, nailazi na osude i napade u javnom prostoru i na društvenim mrežama, rekla je u Markeru direktorka nevladine organizacije Nova društvena inicijativa Jovana Radosavljević.
Ona je dodala da kosovski zvaničnici ne pokazuju interesovanje da razgovaraju sa predstavnicima civilnog društva, a kada do toga i dođe, porukama u javnosti se najčešće manipuliše.
"Mi već poslednje dve godine tražimo javni prostor u kojem možemo razgovarati sa predstavnicima kosovskih institucija tako da se naše poruke ne izmanipulišu od strane kosovskih zvaničnika, što nije samo slučaj za civilno društvo, već možemo videti i na primerima kako se manipulišu i izjave i strane zvaničnika", rekla je Radosavljević.
Kako dodaje, situacija je jako zabrinjavajuća u celom kosovskom društvu.
"Mislim da je trenutna vlada u Prištini stvorila takvu atmosferu da je bilo kakva kritika koja dolazi od političkih neistomišljenika, ali i civilnog društva, nailazi na osude ali i napade u javnom prostoru i na društvenim mrežama. Tako da sve manji broj organizacija civilnog društva se usuđuje da javno govori protiv vlasti u Prištini. Čak u nekim situacijama se dešava da oni rade i posao samih institucija", objašnjava Radosavljević i dodaje organizacije civilnog društva teško mogu da utiču na rešavanje problema građana, ali da od toga ne odustaju.
"Ipak mislim da međunarodna zajednica ovde igra ključnu ulogu, odnosno pojedine ambasade, ambasade Kvinte konkretno, koje na neki način služe kao most komunikacije između srpske zajednice i kosovskih institucija. Mada, ni to kao što vidimo po poslednjim primerima, konkretno sa odlukom Centralne banke Kosova u vezi sa platnim prometom, nemaju baš neke efekte". kaže Radosavljević.
Komentarišući situaciju u vezi sa ukidanjem dinara na Kosovu i Metohiji, Radosavljević dodaje da je jedino rešenje da se takva odluka ukine.
"Rešenje može da bude samo to da Kosovo odustane od ove odluke i da je ne primenjuje, već da uradi ono što je trebalo da uradi pre 11 godina, a to je da formira zajednicu opština sa srpskom većinom i tako stvori mehanizam koji će u suštini omogućiti tu tranziciju integraciju ovih institucija koja još uvek rade u srpskom sistemu na Kosovu. Kosovo nema taj interes, a u međuvremenu mi imamo jednu situaciju koja postaje vrlo alarmantna za samu zajednicu", zaključuje Radosavljević.
Izvor: Insajder
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.