Samit lidera EU - prkos Vašingtonu i Moskvi (VIDEO)

Osam decenija stara bezbednosna struktura Evrope, tačnije bezbednosna struktura današnjih država Evropske unije, zasnovana na očekivanju da će je štititi Sjedinjene Američke Države, ušla je fazu nestajanja ili bar sveobuhvatne transformacije. Na Samitu u Briselu, lideri Unije usvojili su plan "Naoružajmo Evropu" vredan 800 milijardi evra, koji će omogućiti da Evropljani počnu da se staraju o sopstvenoj bezbednosti. Međutim, iako je usvajanje Plana iskorak u ujedinjenom nastupu Unije na međunarodnoj pozornici, Samit je pokazao i pukotine u jedinstvu zajednice 27 evropskih država - posebno o pitanjima podrške Ukrajine i odnosima prema Americi.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta na konferenciji za medije na samitu EU u Briselu, foto: Tanjug/AP Photo/Omar Havana

Iako najveća kriza u Evropi posle Drugog svetskog rata bukti već tri godine na istoku, 46 dana Donalda Trampa u Beloj kući bilo je dovoljno da Evropska unija shvati da ne može zauvek da se oslanja na supersilu preko Atlantskog okeana. Usvajanje plana pod nazivom - Naoružajmo Evropu - ocenjeno je kao "ispisivanje istorije".

"Od Pariza preko Londona do Brisela - svi smo pokazali da smo voljni i sposobni da pojačamo zajedničke napore. Evropa se suočava sa jasnom opasnošću, zbog čega sam liderima Unije predstavila plan 'Naoružajmo Evropu'. Sprovođenjem tog plana Evropa će dobiti vojne kapacitete koji su joj neophodni da se suoči sa pretnjama. Njime ćemo prikupiti 800 milijardi evra za bezbednost, kako bismo na sebe preuzeli veću odgovornost za sopstvenu bezbednost", izjavila je Ursula fon der Lajen, predsednica Evropske komisije.

Posle Samita, evropski lideri usvojili su zajedničku izjavu o podršci Ukrajini. Naglašena je važnost poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine, neophodnost da Kijev bude uključen u sve pregovore o njegovoj budućnosti, a da eventualni mirovni plan mora da sadrži i bezbednosne garancije, i to u saradnji sa NATO-om. Ti zaključci razlikuju se od poruka koje poslednjih nedelja šalju zvaničnici Sjedinjenih Država i Rusije - da je neminovno prekrajanje ukrajinskih granica, da nema članstva Kijeva u NATO-u i da trupe Alijanse neće biti deo posleratnih bezbednosnih garancija. Tu razliku ističe i francuski predsednik.

"Rusi su vrlo jasno izneli svoje ciljeve tokom pregovora u Istanbulu u proleće 2022. a najviši ruski zvaničnici su ih ponavljali: za Ukrajinu nema članstva u NATO-u i nema raspoređivanja stranih armija. Takođe, traže demilitarizaciju Ukrajine kako bi, kako je zamišlja Rusija, bila neutralna zemlja sa malom vojskom. Ti uslovi su neprihvatljivi za Ukrajince i za sve nas", kazao je Emanuel Makron, predsednik Francuske. 

Na pitanju Ukrajine, međutim, videle su se pukotine u odnosima među članicama Unije. Mađarska, jedna od retkih država Unije koja ima dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Moskvom, nije podržala deo zajedničke izjave o Ukrajini.

"Evropska unija je izolovala sebe od Sjedinjenih Država, izolovala od Kine zbog trgovinskog rata i izolovana je od Rusije zbog sankcija. Tako da, ako je neko izolovan, to je Evropska unija. Mađarska ima dobre odnose sa svima, tako da ne može da se govori o našoj izolaciji", izjavio je Viktor Orban, premijer Mađarske.


Samitu je u svojstvu gosta prisustvovao i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je najavio da će se u ponedeljak u Saudijskoj Arabiji sastati sa američkim zvaničnicima. Kaže da će Amerikancima predstaviti "praktične predloge" za mir, koji podrazumevaju prestanak neprijateljstava u vazduhu i na moru, kao i moratorijum na međusobne napade na energetsku infrastrukturu. To znači da bi se nastavile borbe samo na kopnu. Takvu ideju je, međutim, Moskva već odbila.

Izvor: Insajder

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.